EU fondovi 2021.-2027.

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva. Omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada te iznosi 1 824,3 milijardi eura, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je više od 25 milijardi eura u tekućim cijenama.

Sredstva koja će državama članicama biti dostupna u financijskom razdoblju 2021.-2027. dodjeljuju se između ostalog i iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji se programira za sedmogodišnje razdoblje.

Sredstva dodijeljena iz VFO-a iznose 1 074,3 milijardi eura. Sredstva dodijeljena Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2021.-2027. u tekućim cijenama iznose više od 14 milijardi eura iz VFO-a.

Fondovi putem kojih će se dodjeljivati sredstva su:

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen je pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. EFRR doprinosi smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima posebnu pozornost treba pokloniti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući osobito poteškoće koje proizlaze iz demografskog pada, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci te pogranične i planinske regije. 

Iz EFRR-a podupire se sljedeće:

• ulaganja u infrastrukturu;
• aktivnosti za primijenjeno istraživanje i inovacije, uključujući industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj i studije izvedivosti;
• ulaganja u pristup uslugama;
• produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta;
• oprema, softver i nematerijalna imovina;
• umrežavanje, suradnja, razmjena iskustava i aktivnosti koje uključuju inovacijske klastere, među ostalim i između poduzeća, istraživačkih organizacija i tijela javne vlasti;
• informacije, komunikacija i studije; i
• tehnička pomoć.

Kohezijski fond (KF)

Kohezijski fond (KF) osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Iz Kohezijskog fonda podupire se sljedeće:

• ulaganja u području okoliša, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji;
• ulaganja u TEN-T;
• tehnička pomoć;
• informacije, komunikacija i studije.

Europski socijalni fond plus (ESF+)

Europski socijalni fond plus (ESF+) ima za cilj poduprijeti države članice i regije u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji kvalificirane i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, kao i uključivih i povezanih društava kojima se nastoji iskorijeniti siromaštvo i kojima se ostvaruju načela utvrđena u europskom stupu socijalnih prava. Podupire se, dopunjava i dodaje vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, jednak pristup tržištu rada, pravedni i kvalitetni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost, s posebnim naglaskom na kvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje, cjeloživotno učenje, ulaganje u djecu i mlade te pristup osnovnim uslugama.

Fondom ESF+ podupire se:

• veći pristup zaposlenju i aktivacijske mjere za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade;
• modernizacija institucija i usluga tržišta rada;
• promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, jednakih radnih uvjeta i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;
• promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama te aktivnog i zdravog starenja;
• veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, među ostalim vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja;
• promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju;
• promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve;
• poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih mogućnosti, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja te poboljšanje zapošljivosti, posebno za skupine u nepovoljnom položaju;
• promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante;
• promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma;
• poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama;
• promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;
• suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući djecu, i pružanje popratnih mjera kojima se podupire njihova socijalna uključenost.

Fond za pravednu tranziciju (FPT)

Fond za pravednu tranziciju (FPT) zamišljen je kao ključni financijski mehanizam za potporu društveno-ekonomski najugroženijim područjima u njihovom procesu tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i za sprečavanje rasta regionalnih razlika do kojih bi tom prilikom moglo doći. Upravo stoga, FTP je uklopljen u zakonodavni paket za Kohezijsku politiku, koji je glavni instrument politike EU-a za uklanjanje regionalnih razlika i adresiranje strukturnih promjena u europskim regijama. Glavni preduvjet za korištenje FPT-a bit će obveza postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, a država članica će prije usvajanja tog cilja imati pravo na korištenje samo 50 posto dodijeljenih sredstava.

Opseg potpore (FPT podupire isključivo sljedeće aktivnosti):

• produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući mikro poduzeća i novoosnovana poduzeća, što dovodi do gospodarske diversifikacije, modernizacije i preusmjeravanja;
• ulaganja u osnivanje novih poduzeća, među ostalim putem poduzetničkih inkubatora i usluga savjetovanja, koja dovode do stvaranja novih radnih mjesta;
• ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija, uključujući sveučilišta i javne istraživačke institucije te poticanje prijenosa naprednih tehnologija;
• ulaganja u uvođenje tehnologije kao i u sustave i infrastrukture za cjenovno pristupačnu čistu energiju, uključujući tehnologije za pohranu energije i u smanjenje emisija stakleničkih plinova;
• ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, uključujući i u svrhu smanjenja energetskog siromaštva;
• ulaganja u pametnu i održivu lokalnu mobilnost, uključujući dekarbonizaciju lokalnog prometnog sektora i njegove infrastrukture;
• ulaganja u obnovu i nadogradnju mreža daljinskog grijanja s ciljem poboljšanje energetske učinkovitosti sustava daljinskog grijanja i ulaganja u proizvodnju topline pod uvjetom da se opskrbljuju isključivo obnovljivim izvorima energije;
• ulaganja u digitalizaciju, digitalne inovacije i digitalnu povezanost;
• ulaganja u regeneraciju i dekontaminaciju postojećih (brownfield) lokacija, prenamjenu zemljišta i, uključujući gdje je to potrebno, zelenu infrastrukturu i projekte za prenamjenu uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća“;
• ulaganja u poboljšanje kružnoga gospodarstva, među ostalim sprečavanjem stvaranja otpada, smanjenjem otpada, učinkovitošću resursa, ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem;
• unapređenje vještina i prekvalifikaciju radnika i tražiteljima zaposlenja;
• pomoć tražiteljima zaposlenja u traženju posla;
• aktivno uključivanje tražitelja zaposlenja;
• tehničku pomoć;
• druge aktivnosti na područjima obrazovanja i socijalnog uključivanja, uključujući, tamo gdje je to opravdano, infrastrukturu za potrebe centara za osposobljavanje, ustanova za skrb o djeci i starijima kako je naznačeno u teritorijalnim planovima pravedne tranzicije.

Fond za azil,  migracije i integraciju (FAMI/AMIF)

U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, za sprječavanjem i prikladnim rješavanjem situacija pritiska te za zamjenom nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde.

Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI)

U kontekstu razvoja migracijskih izazova u Europskoj uniji te sigurnosnih pitanja očuvanje pravilne ravnoteže između slobodnog kretanja osoba s jedne strane i sigurnosti s druge strane od iznimne je važnosti. Cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se postići, među ostalim, zajedničkim mjerama o prelasku osoba preko unutarnjih granica, nadzoru vanjskih granica i zajedničkoj viznoj politici.

Fond za unutarnju sigurnost (FUS/ISF)

Cilj Unije koji se odnosi na osiguranje visoke razine sigurnosti na području slobode, sigurnosti i pravde na temelju članka 67. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se ostvariti, među ostalim, mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala kao i mjerama za koordinaciju i suradnju među tijelima kaznenog progona i drugim nacionalnim tijelima država članica, uključujući s relevantnim agencijama i drugim relevantnim tijelima Unije i s relevantnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA/EMFAF)

Cilj je fonda usmjeravanje sredstava iz proračuna Unije u pružanje potpore Zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP), pomorskoj politici Unije i međunarodnim obvezama Unije u području upravljanja oceanima, posebno u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Cilj fonda je jačanje europske politike ruralnog razvoja. Očekuje se da će podržati pretežno poljoprivredni i poljoprivredno-prehrambeni sektor kako bi se postigao napredak potreban za Europski zeleni dogovor i postizanje ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom bioraznolikosti i strategijom „od polja do stola“. Također može doprinijeti novoj viziji ruralnih područja pomažući ruralnim nepoljoprivrednim malim i srednjim poduzećima da započnu ili razviju svoje aktivnosti.

Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF)

Cilj fonda je podupiranje zajedničke poljoprivredne politike i održive poljoprivrede. Također za cilj ima financirati izravne subvencije poljoprivrednicima i mjere kojima se reguliraju poljoprivredna tržišta.